Općinu Slavonski Šamac čine 2 naselja i to:
Slavonski Šamac
Kruševica
Sjeveroistočno od današnjeg naselja Slavonski Šamac u srednjem vijeku nalazio se kaštel Kostroman nedaleko od današnje županijske ceste Babina Greda – Slavonski Šamac na zavoju bare Saonice i crkva sv. Dionizija na obali rijeke Save na mjestu rudine Seoce na kojoj se po predaji nalazilo i naselje Vrbica, spaljeno prilikom povlačenja Turaka u Bosnu. (Kosztormanszentdianes),
Kostorman se nalazi sjeverozapadno od rijeke Save, pored Slavonskog Šamca i potočića Dubočice, smješten uz vodotok koji se zvao Vir, na rudini Ogradi. U povijesnim listovima spominje se već 1227.godine, za vrijeme skupljanja ,,Petrovog novčića”- crkvena davanja, kada je ukonačio bizantijskog biskupa Ivana II. On navodi gospodare kaštela viteški red Ivanovci-Templari deset (10) vitezova-redovnika, te zapovjednika po imenu Baldo. Oni su ovdje djelovali pošto je u okolici Pobosuća i Poberavlja uz rijeku Savu bilo dosta ,,Bogumila ili patarena”. Biskup Ivan II. opisuje kaštel Kostroman da je građen od pečene cigle i okolo opkoljen vodom, imao je lančani most, bio ograđen sa jakim zidom i dvije branič kule. Kaštel je na jedan kat i imao je jednu trpezariju (reflektorium) i oružnicu. Sva okolna sela su davala desetinu gospodarima kaštela. Dalje biskup Ivan, navodi da je dobio pratnju do Čerevića (Scherovisch) i dar 20 krzna od kune i 500 talira u ime crkvenih dohodaka. Kada su provalili Tatari 1241.godine, oni su poubijali u kaštelu vitezove Ivanovce. Nakon toga su gospodari ovoga kaštela postali Gorjanski, te pred upad osmanlija Berislavići grana Banića. Kaštel predan bez borbe 1536.godine, zatim su Turci par godina držali vojnu posadu, a zatim porušili sve utvrde uz Savu. Ono što nam je zapalo za oko, pogledom na stare karte, jest njegova pozicija na navedenom potoku, no čini se da se grad sastojao iz više dijelova, najmanje tri: Grada, Podgrađa I citadele posebno utvrđene opkopima i zidinama. Vjerojatno je I postojao most preko potoka a koji je nadgledala utvrda. Zanimljiv je pravokutni tlocrt na sjevernoj strani potoka koji bi mogao biti navedeni rimski kastrum, okružen opkopom po svemu sudeći iskopanim. Čini se da su još vidljivi opkopi kojima je tvrđava bila odvojena od ostatka kopna čineći je barskom tvrđavom. Sudeći po starim kartama bilo je dva opkopa sa istočne strane. Tijekom 18. stoljeća tvrđava je van obrambene funkcije te služi kao lazeret odnosno karanten.