Kruševica

Naselje Kruševica je smješteno uz državnu cestu Osijek-Đakovo-Vrpolje-Slavonski Šamac-granica F BiH, na željezničkom pravcu koridora Vc Mađarska-Osijek-Đakovo-granica BiH, deset km južno od autoceste Zagreb-Lipovac. Državnom cestom Slavonski Šamac-Babina Greda Kruševica je povezana s autocestom i Vukovarsko-srijemskom županijom. Istočno i zapadno naslanja se na rijeku Savu, a južno na općinsko središte Slavonski Šamac. Od središta Brodsko-posavske županije udaljena je 45 km.

krusevica_dom

Društveni dom

Povjesničari drže da je u srednjem vijeku s lijeve strane Save, nasuprot ušću rijeke Bosne, bilo više manjih sela. Od njih su se, u osmansko doba, sačuvala samo četiri, među njima i Kruševica. Mjesto se ne spominje niti je opisano u komorskom popisu 1698. U vrijeme kanonske vizite 1730. Kruševica (Krussevicza) je imala oko 60 kuća.

Kruševica je 1837. godine brojila 712 stanovnika. Više od tisuću stanovnika (1033) Kruševica je prvi put imala 1953. godine. No dok se u Kruševici tijekom jednog stoljeća broj stanovnika povećao za 300, Šamac je u isto vrijeme porastao čak četiri puta.

Najstarija starosjedilačka prezimena u mjestu su: Ćosić, Lučić, Vođinac, Vuković, Branković, Brkić, Lončarević, Milošević, Sarić, Taranić, Ivanetić, Čenić, Janković, Garčetić, Šunić i Zubović. Sadašnja su najbrojnija prezimena: Ćosić, Branković, Janković, Šunić, Vuksanović, Milošević, Brkić, Kocić, Ivanetić, Vuković, Taranić i Jurić.

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije građena je u prvoj polovici 19. stoljeća (prilikom rušenja pronađeni su novčići s otisnutom godinom 1813.). Godine 1919. Kruševica je postala samostalnom kapelanijom, a župa je ustanovljena 1930. Postojeća crkva BDM građena je 1975. Od 1919. do danas u njoj su službovali svećenici: Vatroslav Oberan, Ivan Kukula, Đuro Lazanin, Antun Mijaković, Antun Marić, Stjepan Goldsmit, Julijan Purić i Stjepan Kokanović. Od 2005. u službi je župnik Mato Lešić.

Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije

Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije

Važnije ulice u mjestu: Ljudevita Gaja, Braće Radića, J. J. Strossmayera, Ivana Gundulića, Kralja Tomislava, Kolodvorska, Ante Starčevića, Ivana Meštrovića, Josipa Kozarca, Petra Preradovića, Eugena Kvaternika i Trg Stjepana Radića.

Osnovnu školu »Josip Kozarac« Slavonski Šamac u 12 razrednih odjela polazi 258 učenika iz Kruševice i Slavonskog Šamca. Škola je modernog, paviljonskog tipa građena između 1966. i 1969. godine. Ravnateljica škole je Branka Vučić. Ljetopis škole donosi jednu zanimljivost: odlukom tadašnjih vlasti (lipanj 1874.) sva muška djeca Kruševice i Šamca polazila su školu u Kruševici, a ženska djeca u Šamcu!
Sakralni spomenici u mjestu su kapelice Sv. Ane na »Malom gaju« u Ulici Ljudevita Gaja, Sv. Ilije u Ulici kralja Tomislava, Sv. Antuna na rudini Batovica i Sv. Jurja u Ulici kralja Tomislava.

Kulturno-umjetničko društvo »Šokadija« osnovano je 1994. godine. Ima 40 aktivnih i 50 podupirućih članova u folklornoj, pjevačkoj muškoj, tamburaškoj i folklornoj dječjoj skupini. Članovi društva gostovali su u Italiji, Sloveniji i Mađarskoj, sudionici su svih domaćih smotri folklora. Od 2000. godine KUD »Šokadija« je organizator Međunarodne smotre folklora »Kolo na gaju«, na kojoj je do sada nastupilo više od 3100 izvođača iz dvanaest europskih zemalja i svih hrvatskih županija. KUD je uz to organizator manifestacije »Kruševačko prelo« i izbora najljepše nošnje zlatom vezene »Zlato materino«. Predsjednik KUD-a je Antun Branković.

U mjestu je veterinarska ambulanta »Cvitan« d.o.o. iz Sikirevaca (veterinari Mirjana i Eugen Cvitan). Ambulanta zadovoljava potrebe Kruševice i Slavonskog Šamca.

Zaslužna osoba iz povijesti i kulture je Pavle Blažek (1930), glumac, profesor, pisac i direktor kazališta u Osijeku.

U Domovinskom ratu stradala su četiri branitelja iz Kruševice i tri civilne žrtve (dvoje djece). Njima je podignut spomen-križ pokraj župne crkve Rođenja BDM. Ratna šteta je procijenjena na tadašnjih 31,8 milijuna DM.

Uz tradicionalna zanimanja poljodjelstvo i stočarstvo, stanovnici Kruševice sve više se bave peradarstvom i voćarstvom. Posebno treba izdvojiti obiteljsko gospodarstvo Branković koje ima 16 ha plantaža voćnjaka i višanja i vlastitu hladnjaču u koju sprema urod.

Gospodarsku osnovu čine 26 registriranih obrtnika, najviše trgovine, zatim ugostiteljstvo, graditeljstvo, drvo i intelektualne usluge.

Poštanske usluge stanovništvo ostvaruje u poštanskom uredu u Slavonskom Šamcu.